Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska

Danas se obilježava svjetski dan stanovništva. Pitanje rasta svjetske populacije u sve turbulentnijim vremenima u kojima živimo, nije više samo problematika koju proučava demografija, nego problematika koja se tiče svakoga pojedinca. Broj svjetskog stanovništva i dalje raste, ali paralelno s njim javljaju se i novi izazovi za svjetsku populaciju kao što su: globalna krizna žarišta, globalno zatopljenje, nedostatak pitke vode, nedostatak obradivog tla, dezertifikacija, salinizacija itd. Sve navedeno utječe na održivost svjetske populacije te proizvodnju hrane i dostupnost pitke vode. Visokorazvijene države svijeta bilježe stagnaciju ili pad broj stanovnika, dok one slabije ili slabo razvijene zbog izostanka demografskih politika i zbog nižeg stupnja gospodarskog razvoja, bilježe često puta nekontrolirani rast populacije. Trenutno (prema podatcima United Nations Revision i internetske stranice www.worldometers.info) svjetska populacija bilježi 8,043 mlrd. stanovnika. Od 1. siječnja 2023. do danas 11. srpnja 2023. rođeno je sveukupno 70,64 mil. stanovnika, a u istome razdoblju umrlo je 35,37 mil. stanovnika. Dakle, u ranije navedenom promatranom razdoblju svjetska populacija narasla je za 35,27 mil. stanovnika. Trenutno deset najmnogoljudnijih država svijeta (dana 11. srpnja 2023. godine) su: Kina (1,456 mlrd. stan.), Indija (1,422 mlrd. stan.), Sjedinjene Američke Države (336,94 mil. stan.), Indonezija (282,49 mil. stan.), Pakistan (234,54 mil. stan.), Brazil (217,20 mil. stan.), Nigerija (222,65 mil. stan.), Bangladeš (169,77 mil. stan.), Rusija (146,12 mil. stan.) i Meksiko (133,13 mil. stan.). Zahvaljujući gospodarskom razvoju od 18. stoljeća te razvojem medicine broj stanovnika se posljednjih 200-tinjak godina naglo povećao. Demografska eksplozija je trend u svjetskoj populaciji posljednjih 70-tak godina. Kada se usporedi rast svjetske populacije u zadnjih 50 godina on je i više nego dvostruko veći (1973. 3,927 mlrd. stan., 2023. 8,043 mlrd. stan.). Što se tiče projekcija rasta svjetske populacije u budućnosti, one su sljedeće: 2030. 8,548 mlrd. stan., 2040. 9,198 mlrd. stan., 2050. 9,735 mlrd. stan., 2060. 10,151 mlrd. stan., 2070. 10,459 mlrd. stan., 2080. 10,673 mlrd. stan., 2090. 10,809 mlrd. stan. i 2100. 10,874 mlrd. stan. Trenutna raspodjela svjetskoga stanovništva po kontinentima je sljedeća: Azija 4,763 mlrd. stan., Afrika 1,444 mlrd. stan., Europa 749,01 mil. stan., Sjeverna Amerika 606,09 mil. stan., Južna Amerika 441,73 mil. stan., i Australija i Ocenija 44,38 mil. stan. Antarktika je i dalje jedini kontinent na Zemlji bez stalnoga stanovništva. Analizirajući navedene brojčane pokazatelje i promatrajući brz porast broja stanovnika, nameće nam se pitanje koliko stanovništva Zemlja uopće može imati?