Svjetski dan vjetra se obilježava svake godine 15. lipnja, a njegovim obilježavanjem se želi dati naglasak na prednosti iskorištavanja energije vjetra kao obnovljivog izvora energije. Posljednjih desetljeća udio obnovljivih izvora energije sve više raste. Prednosti korištenja obnovljivih izvora energije očituju se u smanjivanju emisije CO₂ u atmosferi, povećanju energetske održivosti sustava i u tome što ne djeluju štetno na okoliš. Iako je tehnologija potrebna za iskorištavanje obnovljivih izvora energije još uvijek skupa jednako kao i cijena proizvodnje, svijet u cjelini je primoran okrenuti se iskorištavanju obnovljivih izvora energije kako bi se usporilo globalno zatopljenje. Energija vjetra samo je jedan u nizu novih obnovljivih izvora energije, ali je uz hidroenergiju, najekonomičniji obnovljivi izvor energije. U prošlosti je energija vjetra služila kao pogon jedrenjaka i vjetrenjača, a u novije vrijeme se počela iskorištavati za proizvodnju električne energije. Tehnologija vezana uz iskorištavanje energije vjetra se još uvijek razvija. Međutim, prednosti su što su relativno niski troškovi proizvodnje te što nema emisije u atmosferi kao ni otpadnih voda. Vjetroelektrane u Hrvatskoj su započele svoj razvoj 1988. godine, a za projekte vjetroelektrana najviše je interesa iskazano na području četiri dalmatinske županije (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija). Što se tiče postojećih vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj, najznačajnije su: VE Ravne 1 (Pag), VE Trtar-Krtolin (Šibenik), VE Orlice (Šibenik), VE Crno brdo (Šibenik), VE Vrataruša (Senj), VE Velika Popina (Gračac), VE Bruška (Benkovac), VE Pometeno brdo (Dugopolje), VE Ponikve (Ston), VE Jelinak (Trogir), VE Kamensko-Voštane (Trilj), VE Zadar 4 (Benkovac), VE Danilo (Šibenik), VE Zelengrad (Obrovac), VE Ogorje (Split), VE Rudine (Dubrovnik), VE Glunča (Šibenik), VE Katuni (Omiš), VE Lukovac (Cista Provo), VE Poštak (Gračac), VE Ljubač (Knin) itd.