Svake se godine 6. lipnja obilježava Međunarodni dan špilja i podzemnog svijeta. Špilja ili pećina je podzemna krška udubina koja se razvija vodoravno te ima nagib manji od 45°. Ulazi u špilju imaju često izgled horizontalnog otvora te je to jedno od njihovih važnijih obilježja. Duljina špilje varira od nekoliko desetaka metara do nekoliko stotina kilometara. Najveća špilja na svijetu je Mamutova špilja (SAD) s ukupnom duljinom od 630 kilometara. Najveća špilja u Hrvatskoj je Kita Gaćešina-Draženova puhaljka s ukupnom duljinom od 30,6 km (najdulja špilja dinarskog krša). Ljepota podzemnih krških oblika izražena je u različitim akumulacijskim oblicima koji nastaju u njima. Sige su kalcitne tvorevine koje nastaju u krškom podzemlju. Stalaktiti su špiljski ukrasi koji vise sa stropa ili zidova špilje. Stalagmiti su špiljski ukrasi koji rastu s poda prema stropu. Špiljski ukras nastao spajanjem stalaktita i stalagmita naziva se stalagnat. Špilje su također i važna dopuna turističkoj ponudi svake turističke države, pa tako i Hrvatske. Među važnijim hrvatskim špiljama uređenima za posjet turista, izdvajaju se: Baraćeve, Cerovečke, Manita peć, Vrelo, Veternica, Modra špilja i Lokvarka.