preskoči na sadržaj

Srednja škola fra Andrije Kačića Miošića Makarska

Login
Kalendar
« Ožujak 2021 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31 1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
Prikazani događaji

Oglasna ploča
Učitavanje RSS feeda je završilo s greškom: nema podataka
Anketa
Na kraju godine moj uspjeh je







Red Button

Red Button

Carnet vijesti
CARNET
05.03.2021. 12:57
Istraživanje tržišta – usluga snimke stanja postojećeg sustava
Hrvatska akademska i istraživačka mreža - CARNET planira započeti postupak javne nabave sigurnosnih komponenti podatkovnih centara – snimka stanja i idejno rješenje, u sklopu II. faze programa ,,e-Škole: Cjelovita informatizacija ... The post Istraživanje tržišta – usluga snimke stanja postojećeg sustava appeared first on CARNET .

03.03.2021. 17:02
INFO Najava radova – Iskon, Bjelovarsko-bilogorska i Pozesko-slavonska zupanija, 8.3.2021.
Postovani, Primili smo obavijest od Iskona o radovima, koji ce se odviti u ponedjeljak 8. ozujka 2021. u 20 sati. Uslijed navedenih radova ce doci do prekida mrezne povezanosti prema ... The post INFO Najava radova – Iskon, Bjelovarsko-bilogorska i Pozesko-slavonska zupanija, 8.3.2021. appeared first on CARNET .

Brojač posjeta
Ispis statistike od 8. 11. 2010.

Ukupno: 990315
Ovaj mjesec: 640
Ovaj tjedan: 640
PARTNERI

Priloženi dokumenti:
ispitna anksioznost.pdf

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
FAKE NEWS – Kako oprati ruke od lažnih vijesti?
Autor: Sanja Puharić, 16. 4. 2020.

Pročitajte dva zanimljiva članka s pregledom raskrinkanih dezinformacija o koronavirusu koje se šire internetom. 

Prosljeđivanjem takvih vijesti postajemo i sami odgovorni za dezinformiranje drugih, često nama najvažnijih ljudi.

Saznajte kako kritički vrednovati takve izvore informacija i od njih se distancirati.


FAKE NEWS – Kako oprati ruke od lažnih vijesti?

Dragi učenici,

„O bolesti izazvanoj virusom COVID-19 dosada znam: da ga NE UZROKUJU 5G signali (što je moglo pomisliti 1,5 milijun ljudi koji su na youtube-u vidjeli ove informacije prije negoli je većina ovakvih sadržaja uklonjena), da se NE MOŽE izliječiti molitvom (7 milijuna youtube pregleda), kao ni vitaminom C, koloidnim srebrom, čajevima, niti esencijalnim uljima (preko milijun pregleda) te da virus NIJE nastao u laboratorijima, ni kineskim, niti kanadskim, kako bi nas se svih smjestilo u format Big Brothera (800 000 pregleda). Također, NE pomaže želučana kiselina koja će ubit virus ako pijem puno vode (viber poruka), u Zagrebu, kao niti u Hrvatskoj, NIJE proglašena „100%na karantena“ 23. ožujka (whatsapp audio), a Amerikanci NISU pustili u prodaju prvi kućni test za koronavirus (twitter).“

Pandemija novog koronavirusa (2019-nCoV) potaknula je na internetu i društvenim mrežama širenje brojnih neprovjerenih informacija, dezinformacija i teorija zavjere te upitnih zdravstvenih savjeta.

Zbog digitalnih platformi poput Googlea, Facebooka i Twittera, youtube-a lažne vijesti (fake news) postale su globalni problem. Nakon politike, fake news se uvukao u rasprave o klimatskim promjenama, financijama, zdravlju i prehrani.

Prosljeđivanjem takvih vijesti postajemo i sami odgovorni za dezinformiranje drugih, često nama najvažnijih ljudi.

Pročitajte dva zanimljiva članka s pregledom raskrinkanih dezinformacija o koronavirusu koje se šire internetom te službenih informacija Svjetske zdravstvene organizacije i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Odabir izvora kojima ćete vjerovati povezan je s vašim kritičkim mišljenjem i vašom medijskom pismenošću. Ljudi su spremniji podijeliti i povjerovati u informaciju koju je već puno drugih ljudi lajkalo ili podijelilo, iako je možda stigla iz upitnog izvora. Ovoga puta nemojte nasjesti na to.

Psihologija tu vidi prostor za puno istraživanja i pitanja, a u nastavku pročitajte na koja pitanja već znamo odgovoriti.

Gdje nastaje jedan obični fake news i kako se širi?

Zašto ljudi vjeruju lažnim vijestima?

Kako pobijediti lažne vijesti?

Nekoliko je znanstvenih objašnjenja zašto nas fake news može uspješno obmanuti, a sva se bave time  kako razmišljamo. U lažne vijesti povjerujemo zbog:

1) pristranosti vjerovanja – sklonosti da se složimo s onim što je u skladu s našim vjerovanjem ili ideologijom,

2) kognitivne lijenosti – nesklonosti za razmišljanjem i analiziranjem onog što smo čuli i pročitali,

3) osjećaja – usmjerenih na sebe i na druge.

 

Saznajte kako kritički vrednovati izvore: tekstove, slike, zvučne i videozapise te na što paziti prilikom pretraživanja interneta.

Ono što možemo jest – distancirati se od takvih izvora informacija te oprati od njih ruke ukoliko dođu do nas.

Čuvajte sebe i druge od lažnih vijesti!

 

Pripremila psihologica

 

Izvor:

https://www.medijskapismenost.hr/kakve-veze-imaju-koronavirus-i-medijska-pismenost/

https://zgpd.hr/2020/04/08/fake-news-prica-o-novcu-razumu-i-tri-jokera

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju